Rodio se 8. srpnja 1898. kao peto od osmero djece Josipa Stepinca i njegove druge žene Barbare. Josip je već imao četvero preživjele djece iz svoga prvog braka s mladom udovicom koja je umrla ubrzo nakon rođenja posljednjeg djeteta.
Trebalo je da se netko brine za njegovo kućanstvo i djecu, a izbor je pao na Barbaru Penić. Skromnu, pobožnu djevojku, vrijednu u kući i na imanju, premda nije znala ni čitati ni pisati. Josip je bio napredan poljoprivrednik koje je svu zaradu ulagao u obrađivanje zemlje.
Bio je član velike obitelji koja je do godine 1878. živjela kao zadruga u Brezariću, zapadno od Zagreba. Bila je to tipična seljačka obitelj marljivih težaka i pobožnih vjernika, koji su se svaki dan okupljali na obiteljskoj molitvi i slali poneko muško dijete u svećenika.

Župa bl. Alojzija Stepinca nova je župa, stara tek 2 godine. Teritorij sadašnje župe, Budaševo-Topolovac-Novo Selo Palanjačko pripadao je djelomično župi sv. Mihaela Arkanđela, Prelošćica, a djelomično Sv. Josipu Radniku, Galdovo. Pokazala se potreba da područje sadašnje župe, bude zasebna župa, prvenstveno zbog pastoralnih potreba vjernika.

Novac potreban za početak gradnje, uz dozvolu Nadbiskupskog duhovnog stola, skupljali su sami vjernici, ali naravno da je većinu troška snosila Nadbiskupija zagrebačka.Županijski službenik gosp. Ivan Tomaš, Budaševčanin, zaslužan je za ostvarenje budaševskog sna. On je stajao na čelu odbora za izgradnju crkve. Preloški župnik, gosp. Mato Sukalić, bio je stalno prisutan kao dotadašnji župnik. Kamen temeljac blagoslovio je dekan prebendarskog zbora msgr. Juraj Kolarić 13. lipnja 1998.